desi alarm

ev alarmi

isyeri alarmi

ev isyeri alarmi

alarm sistemleri

Povijest župe - Tri pohoda biskupa Marka Dobretića
Index članka
Povijest župe
Crkva blaženoga Ivana iz 1244. u Uskoplju
Uskoplje i (li) Vakuf
Rani starokršćanski korijeni
Staroantička ranokršćanska bazilika na uskopaljskoj Glavici iz 5. / 6. stoljeća
“Hrvatin od Uskoplja”
Pod prvim bosanskim kraljem Tvrtkom i legenda o Susidu
Franjevci u Uskoplju od 1406. godine
Turska agresija i okupacija Bosne
Fra Anđeo Zvizdović, pošteni redovnik, i sultan Mehmed II. Osvajač (el Fatih)
Fra Ivan Bandulavić, pisac iz Uskoplja
Čudo fra Stipana Skopljanina
Izvješća bosanskih apostolskih vikara (biskupa) o Uskoplju
Tri pohoda biskupa Marka Dobretića
Stalno pastoralno djelovanje franjevaca u Uskoplju (18. st.)
Popis 1991.: Narodnosni sastav po naseljima uskopaljske općine
Općina Uskoplje
Pjesma o Uskoplju
Slike
Sve stranice

U Uskoplju je 1773. godine, u okviru svoga prvoga kanonskoga pohoda Bosanskom vikarijatu, boravio apostolski administrator fra Marko Dobretić (1772.-1784.) S ovoga pohoda biskup je dao izvješće o cjelokupnom katoličkom pučanstvu Bosanskog vikarijata, a ne po pojedinim župama. Vikarijat je tada brojio 66.896 katolika, a na svome prvom pohodu biskup Dobretić krizmao je ukupno 11.175 duša. Svoj drugi kanonski pohod, baš kao i treći, biskup Dobretić otpočeo je iz skopaljske župe 3. svibnja 1776. U skopaljskoj župi zadržao se do 8. svibnja. U to vrijeme skopaljski župnik bio je fra Petar Skalj, koji je zbog osmanlijskih zlostavljanja u kolovozu iste godine morao pobjeći u Slavoniju. Biskup je 3. svibnja slavio svetu misu na groblju na Paloču, gdje je krizmao 35 osoba. Slijedećeg dana ispitivao je tri u krivovjerju zastranile osobe, a 5. svibnja uputio se u Vilić Polje, gdje se potajno skupio katolički puk. Tamo je krizmao 88 osoba. Nakon toga zaputio se u Voljice gdje se nalazila župna kuća u kojoj je prenoćio. Narednog dana služio je svetu misu u Voljicu, gdje je krizmao 17 osoba i gdje je odriješio nekog Iliju Ivankovića, koji je bio prešao na pravoslavlje. 7. svibnja krizmao je još 3 osobe, ispitivao svećenike, pregledao crkvene knjige i druge župne stvari. Istoga je dana rješavao slučaj nekog Mihaela Marinovića i Marije Miačević. Dobretić bilježi i da je krajem ljeta 1776. godine počeo progon skopaljskih katolika i njihova župnika, koje su kajmekam Džafer-paša Čengić i Mustaj-paša Skopljak potvorili za pokrštavanje kćerke nekog skopaljskog spahije, koja je bila pobjegla s nekim Dalmatincem. Ovom prilikom bila su obješena četiri muškarca i jedna žena, a uskopaljski katolici morali su platiti i kaznu od 800 groša. Uz Osmanlije, katolike i njihove pastire, tada je progonila i Srpska pravoslavna crkva. Biskup Dobretić zapisao je da su predstavnici Srpske crkve u progonima katolika "nadmašili i samog đavla"...

Biskup fra Marko Dobretić započeo je svoj treći kanonski pohod Bosanskom vikarijatu upravo sa župom Uskoplje 1779. na području koje je boravio od 30. travnja do 4. svibnja 1779. U Uskoplje je došao s provincijalnim definitorom fra Stjepanom Jajčaninom i bratom laikom fra Matejom. Kako u svojoj monografiji o Uskoplju piše Ante Škegro, zadržali su se u Bistrici, gdje je biskup s okupljenim svijetom molio i blagoslovio puk. Prenoćio je u nekoj osmanlijskoj kuli kojoj je najamnik bio neki Marko Jurletić. Za naredni 1. svibnja, na blagdan sv. apostola Filipa i Jakova, odredio je da se svećenici s pukom okupe u Vilić Polju. U katoličkom groblju u Vilić Polju služio je sv. misu. Poslanice i evanđelja je dao pjevati na hrvatskom jeziku, što je bio davni običaj u Skopaljskoj župi. Propovijedao je o sv. krizmi i o silasku Duha Svetoga nad apostole. Potom je na konjskom sedlu, koje mu je služilo kao biskupski tron, s albom, štolom, prsnim križem, biskupskim štapom i mitrom krizmao 231 osobu. Oko 19 sati je, vrlo iscrpljen, otišao na odmor u dosta udaljenu štalu nekog Ilije Kneževića, a potom se, u strahu od Turaka, prebacio u Voljice (Kute)do kuće pobožnog Franje Juričevića koji je bio izgradio kućicu za skopaljskog svećenika. 2. svibnja se vratio na mjesto gdje je bio prethodni dan, ponovivši isto što i jučer, krizmavši još 56 duša. Potom je opet otišao u onu štalu kao dan ranije, pa se u strahu od Osmanlija, vratio u župnu kućicu. 3. svibnja svećenici su se pred biskupom zaputili na Paloč. Na Paloču je biskup krizmao 26 osoba i od javne ekskomunikacije pred cijelim pukom odriješio još dvoje. Kad je sve završio, zaputio se do kuće nekog Petra Lončine gdje je za okrjepu pojeo dva jaja. Tamo mu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih bolesti i opsjednutosti. To je biskupa ganulo, pa je nad njim molio. Kad je odbio primiti nagradu, Osman Alaj-beg je prionuo uz katoličku vjeru i zatražio da prijeđe na katoličanstvo, što bi samome biskupu kao i cijelom katoličkom puku Uskoplja nanijelo mnogo poteškoća. Poslije ovog slučaja biskupu su s istim molbama navalili dolaziti i brojni drugi muslimani. Potom je 4. svibnja na oltaru podignutom kod gostionice (vjerojatno hana) služio sv. misu i poučavao puk u katekizmu, kršćanskoj vjeri, primanju sv. sakramenata, o svećenicima i dr.. Na kraju je ispitivao svećenika, pregledao župne knjige iz kojih je i prepisao podatke o uskopaljskim katolicima.

Prema njegovu izvješću od 2. lipnja 1780. godine u Uskoplju je, bez Kupreške visoravni, od 7. svibnja 1776. do 4. svibnja 1779 godine bilo: krštenih 310, vjenčanih 56, umrlih 77, pričešćenih 1.254, nepričešćenih 724 itd.