desi alarm

ev alarmi

isyeri alarmi

ev isyeri alarmi

alarm sistemleri

Povijest župe - Općina Uskoplje
Index članka
Povijest župe
Crkva blaženoga Ivana iz 1244. u Uskoplju
Uskoplje i (li) Vakuf
Rani starokršćanski korijeni
Staroantička ranokršćanska bazilika na uskopaljskoj Glavici iz 5. / 6. stoljeća
“Hrvatin od Uskoplja”
Pod prvim bosanskim kraljem Tvrtkom i legenda o Susidu
Franjevci u Uskoplju od 1406. godine
Turska agresija i okupacija Bosne
Fra Anđeo Zvizdović, pošteni redovnik, i sultan Mehmed II. Osvajač (el Fatih)
Fra Ivan Bandulavić, pisac iz Uskoplja
Čudo fra Stipana Skopljanina
Izvješća bosanskih apostolskih vikara (biskupa) o Uskoplju
Tri pohoda biskupa Marka Dobretića
Stalno pastoralno djelovanje franjevaca u Uskoplju (18. st.)
Popis 1991.: Narodnosni sastav po naseljima uskopaljske općine
Općina Uskoplje
Pjesma o Uskoplju
Slike
Sve stranice

Broj stanovnika 1991. godine: 25.181

Površina općine, km2: 402

Gustoća naseljenosti, st/km2: 62,6

Broj naselja u općini: 51

Broj stanovnika u općinskom središtu: 5.344

Promjena broja stanovnika:

Indeks 1991/1948 190.0

Indeks 1991/1981 112.3

Broj stalnog stanovništva po popisima:

(za zadnja tri popisa dan je i narodnosni sastav):

1948.: 13252

1953.: 14008

1961.: 16.175

1971.: 19344 (Hrvati 8605 (44,5%): Muslimani 10482 (54,2%); Srbi 141 (0,7%); "Jugoslaveni" (18 0,1%) Ostali i nepoznato 98 (0,5%))

1981.: 22432 (H 9574 (42,7%); M 12399 (55,3%); S 133 (0,6%); J 173 (0,8%); O 153 (0,7%))

1991.: 25181 (H 10706 (42,5%); M 14063 (55,8%) S 110 (0,4%); J 158 (0,6%); O 144 (0,6%)).

Za Popis 1981. godine zanimljiv je podatak da je na području bivše Jugoslavije živjelo (odn. stalno stanovalo) ukupno 23734 stanovnika rođenih u općini Uskoplje i to: na području općine Uskoplje stalno je stanovalo 18343, u drugim općinama BiH 3565, u Crnoj Gori 15, u Hrvatskoj 1222, u Makedoniji 21, u Sloveniji 59, u Srbiji 172, u Vojvodini 320 i na Kosovu 17 stanovnika.

U ovom kratkom povijesnom pregledu ne smijemo zaboraviti niti ratna stradanja župe i cijeloga kraja u Prvom i u Drugom Svjetskom ratu. Naprije valja reći da su za katolike Bosne i Hercegovine nastupili bolji dani s propasti Osmanskoga carstva i pripadanjem BiH Austrougarsko Monarhiji na Bečkom kongresu 1875. Taj položaj se svakako pogoršao velikosrpskom politikom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno u kasnijoj Kraljevini Jugoslaviji. Ogromna većina hrvatskih i muslimanskih stanovnika Skopaljske doline, u kojoj nikada nije bilo niti 1% srpsko-pravoslavnoga pučanstva, dočekala je proglašenje marionetske Nezavisne Države Hrvatske kao istinsko oslobođenje ispod velikosrpske diktature. U Drugom svjetskom ratu ratovali su za ondašnju kratkotrajnu i spornu hrvatsku državu kako muslimani, tako i katolici. Većina muslimana izjasnila se nacionalno Hrvatima. Zato je vrlo čudno da su u nedavnom ratnom sukobu hrvatski branitelji i vojnici pogrdno nazivani "ustašama", kad se zna da su u ustaškim jedinicima u Drugom svjetskom ratu ponajbolji vojnici bili upravo oni muslimanske vjere, pa i oni iz našega kraja, ne samo pripadnici poznate Handžar-divizije. Zanemariv broj skopaljskih stanovnika našao se u partizanima. Ovaj kraj su pod svoju kontrolu oba puta stavljali partizani iz drugih krajeva, osobito oni iz Dalmacije.

Uskoplje je, kako otkriva povjesnik Ante Škegro, tijekom tzv. Bitke na Naretvi 11.3.1943. bilo središtem spornih pregovora između njemačke okupatorske vojske i partizana ("martovski pregovori"). Partizansku delegaciju, koja je u Uskoplje došla iz Prozora, predstavljali su Koča Popović, zapovjednik 1. proleterske divizije, Milovan Đilas (pod pseudonimom Miloš Marković), član Vrhovnog štaba NOVJ i Politbiroa KPJ, i dr. Vladimir Velebit (pod pseudonimom Vladimir Petrović). Nijemce su predstavljali general Benignus Dippold, zapovjednik 717. divizije, jedan mlađi časnik, te jedan predstavnik Hitlerjugenda (?!). O ovim pregovorima u bivšoj Jugoslaviji se dugo šutjelo, a četnici su ih koristili kao dokaz o suradnji partizana s Njemcima. Ipak, od pregovora nije bilo puno koristi, osim što su zarobljenici razmijenjeni, a razmjene su nastavljene do kraja rata.

Život nakon Drugog svjetskog rata, u komunističkoj Jugoslavii, nije bio nimalo lagan za Hrvate Uskoplja. Vladalo je siromaštvo i namjerno ekonomsko zapostavljanje zbog ratne prošlosti, osobito nekih hrvatskih sela i naselja. Do gradnje nekoliko tvornica dolazi prilično kasno, nakon što su tisuće župljana odselile u Hrvatsku, osobito u Slavoniju, ali i na tzv. privremeni rad u europske zemlje. Šezdesetih i sedamdesetih godina na rad u inozemstvo odlaze uglavnom Hrvati. Taj odlazak je za njih bio težak, ali i blagoslovljen. Tzv. privremeni rad pretvorio se u više-manje stalni boravak u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. S deviznim zaradama u tim zemljama krenula je gradnja kuća, poslovnih objekata, razvoj infrastrukture, nabavka automobila... I župa je profitirala od takvog razvoja događaja.

Godine 1976. u župnoj crkvi je, na zidu iznad i iza oltara, postavljen veliki mozaik, posvećen Gospi, kojega je autor Josip Biffel, a kojega je naručio i darovao skopaljski svećenik Anto Livajušić. Geslo ovoga velebnoga mozaika su Gospine riječi iz evanđelja: "Sve što vam rekne, učinite!" U središtu mozaika su likovi Isusa i Blažene Djevice Marije, svećenik donator i njegova obitelj te nekoliko drugih likova u skopaljskim narodnim nošnjama, među kojima i jedan mladi franjevac. U pozadini su predstavljeni planinski vrhunci gorja Vranice ili Raduše. Iznad Gospina oltara postavljen je i prelijepi zavjetni kip Gospe Uskopaljske. Polovicom sedamdesetih godina u crkvi je postavljeno i 12 iznimno uspjelih slika Puta križa, ulje na platnu, autora Slavka Šohaja. Šohaj je izradio i dvije slike iznad pobočnih oltara: Emaus i Isusovo rođenje. J. Marinović je izradio kip Gospe u bronci 1987., koji je 2011 postavljen u novouređenom dvorištu župne crkve. Na koru crkve su 1970. postavljene nove orgulje (17 registara), koje je izgradila radionica Jenko iz Ljubljane.

30. prosinca 1990. u Uskoplju je održana obnoviteljska skupština uskopaljske podružnice HKD Napredak. Za prvog predsjednika podružnice izabran je Nikola Milić, a za dopredsjednika Rade Kvesić. Zvonimir Fontana izabran je za tajnika, a Ludmila Kovačević za rizničara, dok su za odbornike birani Ivan Bašić, Ivan Šarić, Ivan Kraljević, Janja Barnjak i David Perić. Na prvim slobodnim i demokratskim izborima u BiH 1991. Hrvati su listom glasovali za političke predstavnike Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Pastoralni život i djelovanje župe Uskoplje od 1994. pa sve do danas obilježen je upornim nastojanjem oko obnove župne crkve i ostalih crkvenih objekata na području cijele župe. Iako sami župljani daruju onoliko koliko mogu, ipak je vrlo teško skupiti potrebita financijska sredstva s obzirom na rat i ratne štete, na veliku nezaposlenost, na teško ekonomsko i nestabilno političko stanje, kao i na činjenicu da je ovoj župi gotovo posve onemogućen pristup međunarodnim katoličkim a pogotovo nekatoličkim karitativnim organizacijama. Valja navesti da je 1995. na župni zvonik postavljeno još jedno zvono, koje je posredovanjem fra Ante Batinića darovao jedan hrvatski iseljenik iz Clevelanda (SAD). Fra Dominko Batinić je kao župnik uspio obnoviti i sanirati ponajprije župnu crkvu i župnu kuću. Sadašni župnik fra Vinko Marković sanira štete na Domu sv. Ante, te konačno uređuje cjekokupno dvorište i okoliš oko crkve i ostalih župnih objekata. U župi trenutno djeluju tri svećenika franjevca te tri časne sestre iz Družbe Kćeri milosrđa. Župa Uskoplje, odnosno cijela Skopaljska dolina, je relativno bogata redovničkim i svećeničkim zvanjima, koji pastoralno djeluju diljem svijeta. U župi djeluje župni zbor te Franjevačka mladež (FRAMA). Župa Uskoplje je klasična konzervativna katolička zajednica, koju taj njezin profil nisu uzdrmali ni stalni kontakti sa sredinama i ljudima diljem svijeta. Uskoplje ostaje vjerno Bogu, katoličkoj vjeri i Crkvi, tvrdoglavo držeći i njegujući svoju kulturu, svoje običaje i tradicije, ali i svoju hrvatsku nacionalnu svijest – usred Bosne!

Fra Anto Batinić