Župa uskoplje

Ovim krajem potom vlada i bosanski ban Stjepan Tvrtko (1353.-1377.), koji 1377. postaje prvim bosanskim kraljem velike i moćne Kraljevine Bosne vladajući njome sve do 1391. On je 11. 08. 1366. izdao je Vukcu Hrvatiniću darovnicu u kojoj se spominje Krtova jela kao granično područje između župa Plive i Uskoplja. Uskoplje je bilo pod njegovom vlašću. Sredinom 15. st. za prevlast nad Uskopljem bore se herceg Stjepan Vukčić Kosača i kralj Stjepan Tomaš (1443. –1461.), koji je 22. 08. 1446. izdao povelju koja svjedoči da je upravo on vladao Uskopljem. U toj povelji, koju je Tomaš izdao braći Dragišićima, spominje se i «selo Gmići u Uskoplu s pravimi medmi»... U još jednoj srednjovjekovnoj povelji spominje se Uskoplje, i to 20. 01. 1448., kojom "rimski kralj" Friedrich III. potvrđuje posjede hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači, a među rečenim posjedima bio je i castrum Sozzed u Uskoplju. Radi se o Susidu ili Sustich Vsopio, castello et contato (utvrdi Susid u Uskoplju). Ta srednjovjekovna utvrda spominje se i u u povelji aragonskog kralja Alfonsa V. iz 1444., te u osmanlijskom defteru iz 1468./69., u vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517./18. Susid je napušten prije 1833. Nalazi kod sela Kordića. U susidskoj kuli pronađena hrvatska keramika ukrašena valovitim crtama, te jedna brončana starohrvatska naušnica. O ovoj utvrdi I legendama vezanim uz nju, kao i o drugim skopaljskim povijesno-kulturnim spomenicima opširno je pisao skopaljski povjesnik Ante Škegro. On bilježi da se pokraj Susida nalaze se i stijene koje narod zove "kameni svatovi". Priču o kamenim svatovima obradio je i književnik August Šenoa, a o susidskim legendama pisao je u svojim povijesnim romanima i fra Narcis Jenko.