Župa uskoplje

Prvi franjevci stižu u Bosnu 1291. Papa je izdao nalog provincijalu franjevačke provincije Sclavoniae (Hrvatske), da pošalje u Bosnu dvojicu franjevaca, vještih jeziku tamošnjeg naroda, da trajno rade na iskorjenjivanju krivovjerja. Ta se godina uzima kao početak djelovanja franjevaca u Bosni, koji 1339./40. osnivaju Bosansku vikariju, a prvim vikarom postaje fra Peregrin Saksonac. Vrlo rano franjevci dolaze i u Uskoplje. Prvi put spominju se ovdje 15. svibnja 1406. Tada je u franjevačkom samostanu u Veseloj Straži (Vesela kod Bugojna) održan kapitul (skupština) Bosanske franjevačke vikarije. Tom prigodom za vikara (upravitelja) izabran je prvi put jedan hrvatski franjevac fra Marin Splićanin. Na ovom kapitulu franjevce je u Veseloj Straži pohodio i u to vrijeme svrgnuti bosanski kralj Ostoja s pratnjom, koji je u dva navrata vladao Bosnom (1398.-1404.) i (1412.-1418.). On je pred kapitularcima potvrdio Brajanu Ohmućeviću Grguriću i njegovim sinovima baštinska prava. Vesela Straža je bila stari srednjovjekovni trgovački, politički, kulturni i duhovni grad. Ostatke zidova gradskih kula uništio je 12. 07. 2005. jedan lokalni bošnjački tajkun. Tek nakon tog vandalskoga čina Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donosi paradoksalnu odluku i proglašava "historijsko područje – Stari grad Vesela Straža, općina Bugojno" nacionalnim spomenikom?! Prema nepouzdanim podacima, osim samostana u Veseloj Straži, mogao bi se franjevački samostan ili malo bratstvo nalaziti u Bistrici i Voljicu. Moguće je, iako nesigurno, da su franjevci u tim mjestima pokušali oživjeti nekadašnje napuštene benediktinske samostane.